onsdag 29 maj 2013

BISMILLAH --LJEKOVITOST VISNJE



                                                        

LJEKOVITA SVOJSTVA VIŠNJELJEKOVITA SVOJSTVA VIŠNJE



Višnja (lat. Prunus cerasus) je drvo iz porodice Rosaceae, a pripada rodu Prunus, zajedno s trešnjom i šljivom. Kultivirana višnja selektirana je od raznih divljih vrsta Prunus cerasus. Prve kultivirane vrste pojavile su se na obalama Kaspijskog i Crnog mora, a bila je poznata starim Grcima u 3. stoljeću pr. Kr.
Bila je dosta popularna kod Perzijanaca i Rimljana, koji su je raširili po cijelom carstvu. U Ameriku je stigla odmah po doseljavanju prvih kolonizatora.

Drvo višnje naraste od 4-10 m, koje se više širi u širinu nego raste u visinu. Plod joj je kiselkast i opor, crvene boje. Razvoj ploda traje 2-3 mjeseca.



Energetska i nutritivna vrijednost
 
Energetska vrijednost 100 g svježih višanja iznosi 50 kcal/209 kJ. Od toga sadrži 12,2% ugljikohidrata, 1% proteina i 0,3% masti.

Od minerala višnje sadrže značajnije količine kalcija (16 mg što čini 2% RDA), željezo (0,32 mg što čini 2% RDA), magnezij (9 mg što čini 2% RDA), fosfor (15 mg što čini 5,6% RDA), cink (0,1 mg što čini 1% RDA) i bakar (0,1mg što čini 10% RDA).

Od vitamina višnje u značajnijim količinama sadrže vitamin C (10 mg što čini 12,5% RDA), tiamin (0,03 mg što čini 3% RDA), riboflavin (0,04 mg što čini 3 % RDA), niacin (0,4 mg što čini 2,5% RDA), pantotensku kiselinu (0,14 mg što čini 2% RDA), vitamin B6 (0,04 što čini 3% RDA) i vitamin A (64 mcg što čini 4% RDA).

Od ostalih nutrijenata višnje na 100 g sadrže nešto vlakana, 1,6 g te fitokemikalije lutein i zeaksantin 85 mcg.



Ljekovitost
 
Poznato je da nutricionisti redovito preporučuju konzumiranje što više raznovrsnog voća, a razloga za konzumiranje višanja je uistinu mnogo. Ovi plodovi pobuđuju maštu i kreativnost raznolikošću pripreme, ali i nutritivnim bogatstvom. Višnje su toliko dobre da nisu samo zanimljive s gurmanskog stajališta, nego su i predmet brojnih znanstvenih studija.
Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

Višnje su poznate po svojoj živoj crvenoj boji. Tu boju duguju polifenolnim flavonoidima antocijanima, pigmentu koji daje crvenu, ljubičastu ili plavu boju voću, a najviše su koncentrirani u koži. Zahvaljujući antocijanima, ali i drugim fitokemikalijama (beta karoten, lutein i zeaksantin) višnje posjeduju snažno antioksidacijsko djelovanje koje vrlo povoljno utječe na zdravlje našeg organizma, a sadržaj im je veći nego u primjerice brusnicama i jagodama.
Antioksidativni učinak jači je nego u crnom vinu, tamnoj čokoladi ili 100% soku od naranče. Najjači učinak pokazuje koncentrat soka od višanja, zatim sušene višnje, zamrznute, a najmanje 100% sok od višanja.

Dio znanstvenih istraživanja proučavao je kako višnje utječu na oporavak sportaša nakon intenzivnih treninga. Studija provedena na Sveučilištu Vermont pokazala je da dva puta dnevno 350 ml 100% soka od višanja doprinosi smanjenju boli u mišićima. Sok od višanja kao dio režima treniranja prije i tijekom maratona doprinosi bržem oporavku i smanjenju upale mišića. Sve više nutricionista savjetuje višnje kao tretman za oporavak nakon raznih sportskih natjecanja.

Od polovice prošlog stoljeća prikupljaju se znanstveni dokazi o utjecaju ljekovitih sastojaka iz višanja na upalna stanja kao što je giht i artritis. Posljednja ispitivanja pokazuju da oko 300 g svježih višanja ili 250 ml soka doprinosi ublažavanju simptoma gihta. Znanstvenici s istraživačkog instituta Baylor pokazali su da dnevno konzumiranje višanja utječe pozitivno na smanjenja boli kod osteoartritisa. Stručnjaci iz Arthritis Foundation (SAD) preporučuju oboljelima od artritisa tri puta dnevno popiti 100% sok od višanja razrijeđenog s malo vode.

Konzumiranjem višanja potiče se zdravlje kardiovaskularnog sustava jer doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi, smanjenju rizika od pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma.

Zvuči nevjerojatno, ali čini se da bi višnje mogle zamijeniti lijekove kao što su aspirin ili ibuprofen kod blažih bolova. Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

Od višanja se i bolje spava, jer je prirodan izvor hormona melatonina. S dvije čaše soka od višanja tjedno pomažemo regulaciji ritma srca što pomaže zdravijem snu.

Preliminarna istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazuju obećavajuće rezultate o djelovanju fitokemikalija iz višanja na smanjenje rizika od pojave raka. Flavonoid kvercetin se pokazao kao vrlo moćni antikancerogeni agent, uz elaginsku kiselinu i perilil alkohol vrlo je snažan u borbi protiv raznih oblika raka.

Višnje se dijele u dvije glavne skupine Bigarreaus s čvrstim tkivom i Gransili, Guines s mekšim tkivom. Glavne sorte višanja Morello i Amarelle. Danas postoje i mnogi hibridi kao što su višnje koje su kiselo, slatko gorke do opore. Punog su okusa i idealne za kuhanje, konzerviranje ili proizvodnju likera. Kupit ih možete svježe, zamrznute, sušene, kandirane, kao kompot, konzervirane u alkoholu ili sirupu od šećera s peteljkama, te kao liker ili rakija od višanja.

Aromatični plodovi višnje mogu da se konzumiraju u neograničenim količinama, zato što su prava riznica vitamina i minerala.


Ubrajaju se u jednu od najzdravijih vrsta voća, jer pored toga što su izuzetnog ukusa imaju i ljekovito dejstvo, odavno poznato u narodnoj medicini.

Posljednja istraživanja su potvrdila blagotvorno dejstvo višanja čija je ljekovitost odavno poznata u narodnoj medicini.

Višnja se pokazala uspješnom u smanjenju upalnih procesa i ublažavanju bola kod artritisa, posebno kod gihta.

Istraživanja su pokazala da čaša soka od višanja može da ublaži bolove u zglobovima jer aktivni sastojci iz ovog voća smanjuju količinu mokraćne kiseline koja je uzrok problema.

Pored toga, konzumiranje višanja posebno je dobro za srce i krvne sudove, a redovno uzimanje sprječava nastanak pojedinih vrsta raka i dijabetesa.

Višnje sadrže biljni pigment antocijan. Riječ je o moćnom antioksidansu u prevenciji anemije, srčanih oboljenja i tumora.

Takođe, ovo voće je izvor kalijuma, ima visok procenat vode, ( 84 %), a sadržaj belančevina je nizak.

Bogate su vitaminom C, vitaminima iz grupe B, te kobaltom:

Oni utiču na snižavanje krvnog pritiska, jačaju krvne sudove, posebno kapilare.

Dijabetičari mogu da ih jedu u neograničenim količinama, jer sadrže vrlo malo šećera.

Ova voćka pokazala se uspješnom u liječenju poremećaja pamćenja i kod smanjenja upalnih procesa i ublažavanja bola kod artritisa.

Blagotvorno djelovanje višnje može se objasniti time što ovo voće smanjuje količinu mokraćne kiseline, koja dovodi do pogoršanja problema sa zglobovima i gihtom.

Najcjenjenija vrsta višnje je Maraska, a zbog toga što je iznimno bogata antioksidansima koji podržavaju obnavljanje stanica, . Iznimno je bogata queterinom, kao i elagičnom kiselinom za koje je znanstveno dokazano da su najzaslužniji u sprečavanju ove opake bolesti, te perilnim alkoholom koji je učinkovit u smanjivanju već nastalog karcinoma.
Višnje štite srce i krvne žile, a redovno konzumiranje ovog voća sprječava nastajanje nekih vrsta raka, kao i pojavu dijabetesa, tvrde znanstvenici.

 

 

Ova voćka pokazala se uspješnom u liječenju poremećaja pamćenja i kod smanjenja upalnih procesa i ublažavanja bola kod artritisa. Zato umjesto aspirina popijte čašu soka od višnje i tako ublažite tegobe sa zglobovima i kostima.

 

 

Blagotvorno djelovanje višnje može se objasniti time što ovo voće smanjuje količinu mokraćne kiseline, koja dovodi do pogoršanja problema sa zglobovima i gihtom

 

Za višnju se može slobodno reći da spada u kategoriju super zdrave hrane. Zbog bogatstva vitamina i minerala koje posejduju su prava blagodet za organizam, tako da ih možete jesti u neograničenim količinama.

Višnje su na neki način eliksir za tijelo i igraju glavnu ulogu u održavanju ljepote kože. Njene korisne tvari ne gube se ni nakon uobičajenog procesa prerade, tako da će i sušena, smrznuta ili konzervirana imati određenu antioksidativnu vrijednost, mada je ipak najzdravija sirova. Glavni pigment je crveni antocijan kojeg sadrži više i od kupina, ribizli i jagoda, izvor je beta karotena - sadrži ga 19 puta više od borovnica i jagoda, sadrži melatolin - tvar koja djeluje antioksidativno i jedan je od važnih regulatora srčanog ritma i procesa spavanja. Također, ubrzava oporavak nakon operativnih zahvata. Oni koji imaju problema s kilogramima bilo bi dobro da jedu svježe plodove ove voćke. Dok ih ima, pojedite svako jutro po šaku plodova i poboljšaćete svoje zdravlje. Ljekovite su i peteljke, plodovi, koštice i smola, koja se ponekad cijedi iz njenog stabla. Dijabetičari ih mogu jesti u neograničenim količinama, jer sadrže malo šećera. Plodovi višnje su jako dobra hrana za sve koji imaju problema sa krvnim tlakom. Pomažu kod slabokrvnosti, poremećaja probave i kod oboljenja mokraćnih kanala. One mogu odlično poslužiti zimi kada dobijete visoku temperaturu jer ublažavaju bolove. Ako redovno trenirate neki sport, šaka višanja će odagnati osećaj težine u mišićima, jer one ako niste znali one djeluju i kao aspirin.

Zlatni rudnik zdravlja spava u višnji i trešnji

Višnje i trešnje se svrstavaju među deset vrsta bobičastog voća s najvećom dozom antioksidansa, odmah iza borovnice, ribizla, kupine i jagode. Navalite na to predivno sočno proljetno voće

tresnjaBobičasta voća spadaju u grupu namirnica koje sadrže najviše antioksidansa. Višnje i trešnje se svrstavaju među deset vrsta bobičastog voća s najvećom dozom antioksidansa, odmah iza borovnice, ribizla, kupine i jagode.
Međutim, studije koje su se radile s ciljem da se vidi koliki učinak trešnje imaju na zdravlje, upravo su se, najvećim dijelom temeljile na višnjama.

Glavne djelotvorne supstance i svojstva

Spojevi fenola: fenolne kiseline, polifenoli, flavonoidi, prisutni u biljkama posjeduju važna antioksidativna svojstva, sprječavajući tako stvaranje mnogih patoloških stanja (raka, kardiovaskularne bolesti i neke druge bolesti vezane sa starošću), neutralizirajući slobodne radikale tijela. A više tipova tih fenolnih spojeva utvrđeno je baš u trešnjama.

Visoke količine melatonina, supstance koja je poznata po svom jakom antioksidativnom potencijalu, nađene su u dvjema vrstama višanja.
Tako bi se konzumacijom biljaka koje sadrže dovoljno melatonina moglo dosta dobro zaštititi od oštećenja prouzrokovanih slobodnim radikalima.



Bobičastim voćem protiv ozbiljnih zdravstvenih tegoba?

Kancerozne stanice - grupa istraživača proučavala je, kod više vrsta voća, koliki im je kapacitet da inhibiraju množenje kanceroznih stanica in vitro. Svi uzorci izvađeni iz voća, od kojih jedan uzorak iz trešnje, smanjivali su proliferaciju kanceroznih stanica debelog crijeva i dojki, i to ovisno o korištenim količinama. Iako su ti učinci vrlo obećavajući, teško je procijeniti odgovarajuću važnost tih raznih spojeva u voću; u obzir se svakako mora uzeti taj sinergijski efekt koji se stvara između više spojeva. Jedna druga studija pokazala je, da konzumacija antocianina izuzetih iz višnje , kao i obilnija konzumacija tog istog tipa višanja, smanjuje pojavu tumora crijeva kod miševa. Izvađeni uzorci antocianina usporavali su također rast in vitro kanceroznih stanica ljudskog debelog crijeva. Ti rezultati pokazuju da bi neki fenolni spojevi višnje mogli smanjiti rizik od raka debelog crijeva, ali to se mora naknadno potvrditi kliničkim studijama.

Upalne boli - antocianini kojih ima u višnjama mogli bi biti od velike koristi u tretmanu upalne boli. Naime, kod pojave upale kod štakora, davanjem tih fenolnih spojeva, ne samo da im se smanjio osjećaj boli već im se smanjio i edem. Mehanizmi tog djelovanja nisu zapravo još u potpunosti shvaćeni. Istraživači ipak pretpostavljaju da bi antocianini trešnje mogli djelovati na isti način kao i neki protuupalni lijekovi. Ali, da bi se ti djelotvorni učinci mogli dokazati kod čovjeka, svakako bi trebalo poduzeti neke kliničke studije.

Kardiovaskularne bolesti - jedna studija je pokazala da, in vitro, trešnje inhibiraju oksidaciju kolesterola LDL (loš kolesterol) od 70 % na 99%. Naime, oksidacija kolesterola LDL, faktor je rizika kod koronarnih bolesti. Ali, ovdje treba napomenuti da u ovoj studiji višnje nisu bile predmetom ispitivanja. Kako je to antioksidativno djelovanje trešanja dobro izloženo, sada bi svakako trebalo obaviti kliničke studije kako bi se napokon u potpunosti spoznale njihove blagotvornosti na kardiovaskularno zdravlje.

tresnje



















Najvažnija nutritivna svojstva

Željezo - trešnja je dovoljan izvor željeza za muškarca, ali ne i za ženu, jer potreba za tim mineralom, veća je kod žene. Željezo je glavni prijenosnik kisika i važan za stvaranje crvenih krvnih tjelešaca u krvi. Također ima važnu ulogu u stvaranju novih stanica, hormona i neuroprenosnika. Valja također napomenuti da željezo iz biljaka, organizam slabije apsorbira od željeza iz životinjskih proizvoda.

Mangan - trešnja i višnja izvori su mangana. Mangan djeluje kao kofaktor više enzima koji omogućavaju dvanaestak raznih procesa metabolizma. Sudjeluje također u prevenciji od oštećenja prouzrokovanih slobodnim radikalima.

Bakar - trešnja i višnja su izvori i bakra. A bakar, kao jedan od komponenata više enzima, neophodan je u stvaranju hemoglobina i kolagena (protein koji služi u strukturi i reparaciji tkiva) u organizmu. Više enzima koji sadržavaju bakar učestvuju također u obrani tijela od slobodnih radikala.

Vitamin C - i trešnja i višnja su izvori vitamina C. Važnost koju ima vitamin C za organizam nadilazi njegova antioksidativna svojstva. Jer, važan je također za zdravlje kostiju, hrskavica, zubi i desni. Osim toga, štiti od infekcija, pospješuje apsorpciju željeza iz biljaka i ubrzava zacjeljenje.

Vitamin A - višnja je izvor vitamina A, u obliku beta - karotena. Taj vitamin je jedan od najpolivalentnijih, imajući važnu ulogu u mnogim funkcijama organizma. Između ostalog, pospješuje rast kostiju i zubi, održava kožu zdravom i štiti protiv infekcija. Osim toga je i antioksidans i neophodan za dobar vid.

Oprez s alergijama

Trešnja je jedna od namirnica koja može izazvati sindrom oralne alergije. Konzumacija toga voća može zaista pokrenuti, kod ljudi koji su alergični na pelud breze ili korova, lagane simptome svrbeža i kihanja, ali i astmu, ili generalnu urtikariju, pa čak i anafilaktički šok. Ali kako se ti alergični proteini mogu obično uništiti kuhanjem, hipersenzibilne osobe mogu konzumirati kuhane trešnje.






Potrebni sastojci:
  • 10 l procedjenog soka od visnje  
  • 10 kg kristal secera  
  • 7 kesica limuntusa

Priprema:

Visnje ocistiti od lisca, peteljki i trulih plodova pa ih  dobro oprati i ocediti od viska vode. 

Prebaciti ih u sud u kome mogu stajati 24 sata /moze i malo manje/ i dobro ih izgnjeciti, tako da se meso visnje skroz odvoji od kostica. Ubaciti 3 kesice limuntusa, promesati, pokriti i ostaviti na nekom hladnom mestu da odstoje. Ja licno ih dok stoje, par puta  dodatno dognjecim.

Kad su dovoljno odstajale, visnje procediti kroz djevdjir, pritiskajte ih sa necim da sto vise mesa i soka izadje kroz djevdjir. Zatim sledi jos jedno cedjenje,ovog grubog soka, kroz gustu gazu ili pelenu, tako sto cete kasikom prevrtati nakupljeni talog na gazi da bi sok mogao da prolazi. Povremeno oprati gazu da bi sok lakse prolazio. Ono meso visnje koje ostane u gazi, meni sluzi, uz dodatak par saka celih polutki od visnji za pravljenje dzema.

Sada izmerite tacnu kolicinu soka u litrima i spram te mere dodajte secer i limuntus. Vodite racuna da ste vec jednu kolicinu limuntusa dodali, pa sad dodajte samo razliku.
Dobro promesajte i svakih 15 minuta mesajte dok se secer ne rastopi i sjedini sa sokom. U jednom momentu pocece da se po povrsini skuplja blaga pena i nju morate svu pokupiti. Kad pene vise ne bude, pobedili ste.

Sada mozete puniti flase i dobro ih pritegnite zatvaracima.  Jako je vazno da flase i zatvaraci budu cisti, sterilisani i hladni. Ja dobro oprane flase /koje mi sluze samo za ovaj sok/ stavim u hladnu rernu ukljucim je na 110 c i kad se termostat iskljuci posle par minuta iskljucim rernu i ostavim flase u njoj dok se malo ne prohlade. Posle toga se hlade okrenute naopako na sobnoj temperaturi. Zatvarace za flase jednostavno prokuvam i dobro osusim. Flase uvek pripremim dan ranije.

Napunjene flase drzati na tamnom i po mogucstvu hladnom mestu, podrum ili spajiz.

Kad se pozelite soka, otvorite flasu , napravite sok po vasoj meri a flasu stavite u frizider. 

Od 10 litara ocedjenog soka od visnje i dodatak secera, dobicete 15 litara sirupa, tako da znate koliko ce vam trebati flasa.

Pročitajte više o ljekovitosti višanja

Inga kommentarer:

Skicka en kommentar